Šaip Kamberi: govor u Narodnoj skupštini, 18. novembra 2026. u 13:48

Nije član poslaničke grupe · lista Albanska koalicija · trajanje 7 min · tačka 2: Izbor predsednika Narodne skupštine

Sažetak

Navodi da je spreman za dijalog i partnerstvo sa svima koji žele demokratskije društvo, ali da to ne znači odustajanje od principa, i otvara pitanje položaja Albanaca u Preševskoj dolini. Podseća na plan od sedam tačaka i Akcioni plan iz 2022. i traži stvarnu zastupljenost Albanaca u institucijama, rešavanje priznavanja diploma stečenih na Kosovu, mere za ekonomski razvoj Preševa, Bujanovca i Medveđe, zaustavljanje pasivizacije adresa i unapređenje obrazovanja na albanskom jeziku. Tvrdi da su Albanci decenijama posmatrani kroz bezbednosne predrasude i da se političke promene moraju pokazati u odnosu prema nacionalnim manjinama. Kaže da će odnos prema skupštinskoj većini zavisiti od konkretnih postupaka, da podržava evrointegracije i da o pravu na ravnopravnost ne može da pregovara. Prenosi da je ovlašćen od kolege Ahmedina Škrijelja da kaže da će on glasati za kandidata Studentske liste za predsednika Parlamenta, podržava inicijativu Balinta Pastora o izmeni Poslovnika i navodi da su istu inicijativu izneli dva puta, 2023. i 2024, bez podrške.

Ceo govor

Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.

Dame i gospodo, početak novog skupštinskog saziva uvek predstavlja priliku da se preispitaju dosadašnji odnosi, otvore nova pitanja i uspostave drugačiji oblici političke saradnje.

Posebno želim da se obratim koleginicama i kolegama koji u ovaj parlament ulaze sa novom političkom energijom, očekivanjima i ambicijom da doprinesu promenama u Srbiji. Čestitam vam na ubedljivoj pobedi.

Verujem da svaka politička promena treba da se meri ne samo promenom nosilaca vlasti, već i promenom odnosa institucija prema građanima, njihovim pravima i njihovoj ravnopravnosti.

U tom smislu želim odmah da istaknem da smo spremni otvoreni za dijalog i partnerstvo sa svima koji žele da grade demokratskije, pravednije i odgovornije društvo u odnosu na ono što imamo. Ne želim nikoga unapred da procenjujem niti da bilo kome pripisujem stavove koje još nije imao priliku da iskaže, ali moram odmah na početku da iskažem da spremnost za partnerstvo ne znači spremnost za konformizam; da

otvorenost za dijalog ne znači odustajanje od principa, a politička saradnja ne može biti zamena za ostvarivanje prava. Upravo zato smatram važnim da već na početku ovog saziva otvorim pitanje položaja Albanaca u Preševskoj dolini.

Mi u ovaj parlament ne dolazimo sa novim političkim zahtevima. Dolazimo sa zahtevima koji su prisutni više od tri i po decenije. Dolazimo sa odgovornošću prema ljudima koji su nam ukazali poverenje, ali i sa političkim kontinuitetom jedne borbe za ravnopravnost, dostojanstvo i ostvarivanje osnovnih prava. Tokom 36 godina različite generacije albanskih političkih predstavnika, aktivista i građana ulagali su napore da se položaj stanovništva unapredi. Menjale su se vlade, parlamentarni sazivi i političke okolnosti. Međutim, mnoga suštinska pitanja ostala su nerešena. Zato želim da naglasim da naša očekivanja od novog saziva nisu nova. Ona proizilaze iz potrebe da se obezbedi ravnopravnost građana i poštovanje obaveza koje su institucije Republike Srbije već preuzele.

Posebno želim da podsetim na dokumente i dogovore koji predstavljaju osnov za rešavanje ovih pitanja, a pre svega na plan od sedam tačaka i Akcioni plan iz 2022. godine. Ovi dokumenti nisu nastali slučajno. Oni su rezultat višegodišnjeg insistiranja na rešavanju konkretnih problema. Šta konkretno očekujemo? Prvo, stvarnu i odgovarajuću zastupljenost Albanaca u državnim institucijama, policiji, pravosuđu, javnim službama i drugim organima. Drugo, rešavanje problema priznavanja diploma stečenih na Kosovu. Treće, konkretne mere za ekonomski razvoj Preševa, Bujanovca i Medveđe, potrebne su nam investicije, razvoj infrastrukture, podrška privredi i nova radna mesta. Četvrto, neophodno je zaustaviti praksu pasivizacije adresa prebivališta koja proizvodi ozbiljne posledice po ostvarivanje prava građana. Peto, neophodno je unaprediti obrazovanje na albanskom jeziku, obezbediti udžbenike, primenu prava na službenu upotrebu albanskog jezika i pisma i odblokirati fond koji Nacionalni savet Albanaca dobija sa Kosova.

Sve su to pitanja koja su poznata državnim institucijama. Ona nisu nepoznata ni međunarodnim organizacijama koja godinama prate položaj nacionalnih manjina u Srbiji.

Želim da se posebno osvrnem na jednu dimenziju problema. Albanci su tokom decenija prečesto posmatrani kroz prizmu bezbednosnih predrasuda, političke sumnje i istorijskog nepoverenja. Prečesto su tretirani kao nepoželjni, kao problem koji treba kontrolisati, pa čak i neka vrsta dežurnog neprijatelja. Takav odnos ne može biti osnova za izgradnju poverenja između građana i države.

Ako Republika Srbija zaista ulazi u period političkih promena, onda se te promene moraju pokazati u odnosu prema nacionalnim manjinama, a posebno prema Albancima u Preševskoj dolini. To je jedno od merila demokratske zrelosti i svake vlasti i svake parlamentarne većine. Zato očekujem da i novi politički akteri pokažu spremnost da ova pitanja razumeju kao pitanja ljudskih prava, vladavine prava i evropskih demokratskih standarda, a ne kao teret političkog nasleđa.

Naš odnos prema skupštinskoj većini biće zasnovan na konkretnim postupcima, a ne na političkim etiketama ili unapred formiranim očekivanjima. Bićemo spremni da podržimo svaku inicijativu koja doprinosi demokratizaciji društva, jačanju institucija i unapređenju prava svih građana. Podržaćemo evrointegracije. Bićemo spremni i na partnerstvo u rešavanju pitanja koja se tiču Albanaca, ali želim da bude potpuno jasno, još na početku, nećemo odustati od svojih principa, nećemo se odreći ranije postignutih dogovora i nećemo pristati da se ostvarivanje prava zameni političkim funkcijama ili simboličkim gestovima.

O načinu, dinamici i institucionalnim mehanizmima rešavanja problema možemo razgovarati. O samom pravu na ravnopravnost ne možemo pregovarati. To nije pitanje političke tvrdoglavosti. To je pitanje odgovornosti prema građanima i pitanje političkog integriteta.

Na kraju želim da poručim da u ovaj parlament ulazimo sa spremnošću da sarađujemo, ali sa jasnom svešću o tome zašto smo ovde i kome odgovaramo. Ne dolazimo da tražimo mesto u vlasti. Dolazimo da se borimo za mesto Albanaca u institucijama ove države. Ne dolazimo da bi odustali od zahteva koje smo zastupali prethodnih godina. Dolazimo da nastavimo da zastupamo sve dok ne postanu stvarnost.

Na kraju želim da istaknem, ovlašćen sam od kolege Ahmedina Škrijelja, a pošto zbog postojećih pravila nije mogao da dobije reč, da kažem da će on glasati za kandidata Studentske liste za predsednika Parlamenta.

Takođe ćemo podržati inicijativu gospodina Balinta Pastora oko izmene Poslovnika, ali treba navesti i činjenicu da smo mi dva puta, još u julu 2023. godine, takođe i 2024. godine, dva puta izneli pred ovaj parlament istu inicijativu i nažalost ni poslanici pozicije, ni tadašnje opozicije, ni predstavnici manjinskih partija nisu podržali. Zato očekujem da nova parlamentarna većina zaista shvati ozbiljnost i to prihvati. Zahvaljujem.

Snimak govora na YouTube-u

← Prethodni: Stojan Radenović · Prva (konstitutivna) sednica · dan 2: svi govori · Sledeći: Stojan Radenović →

Izvor teksta: Privremene stenografske beleške (neredigovane i neautorizovane), parlament.gov.rs

Skupština live je nezavisno, nestranačko praćenje sednica Narodne skupštine Republike Srbije. Nije zvanični sajt Narodne skupštine.